English
hrvatski jezik
српски језик
slovenski jezik
Jedno od najšumovitijih područja u zemlji, s višestoljetnom tradicijom šumarstva, jest regija Kočevja, gdje šumar Črtomir Vilhar već više od tri desetljeća upravlja šumskim posjedom od 1.000 hektara u blizini Velikih Lašča.
''Dobrodošli! Prvo malo kave i deserta, uvod u slovensko šumarstvo od stručnih kolega, a zatim idemo u šumu,'' pozdravio nas je Vilhar u svom domu. Posvuda oko imanja vidi se bujna priroda; posjed je u vlasništvu njegove obitelji kroz više generacija.
Koslerova šuma dio je grupnog certifikata za gospodarenje šumama (FM), kojim upravljaju Slovenski državni gozdovi (SiDG). Prije odlaska na teren, Eva Cerjak iz SiDG-a dala je iscrpan pregled razvoja i evolucije šumarstva u Sloveniji.
Slovenija je mala, ali vrlo raznolika zemlja s mnogo planina. Alpe se sastoje od karbonatne podloge, a najviši vrh doseže 2.864 m. Na drugoj strani zemlja se spušta prema Panonskoj nizini, dok je velik dio Slovenije obilježen dinarskim kršem, uz primorski sjever gdje prevladava mediteranska klima. ''Između toga nalaze se brežuljkasti krajolici, doline i kotline. Zbog tako različitih prirodnih uvjeta postoji i velika raznolikost prirodne vegetacije i – kako mi u šumarstvu kažemo – mnogobrojni tipovi šumskih staništa'', objašnjava Eva.
Prvo planiranje gospodarenja šumama započelo je u Trnovskom gozdu iznad Gorice 1771. godine, korištenjem napredne njemačke metode izračuna drvne zalihe – iste one koja se u Njemačkoj primjenjuje od 1752. Eva ističe da je poznati šumar Jožef Koller već 1842. koristio prirodnu obnovu uz zaklon-sječu. Nakon 1948. slovensko se šumarstvo snažno usmjerilo prema bliskoprirodnom i održivom gospodarenju. Glavni cilj bio je obnoviti degradirane šume do njihove pune prirodne sposobnosti – na održiv i prirodan način – što je postignuto vrlo uspješno.
''Sedamdesetih godina izgrađena je velika šumska infrastruktura (primjerice, samo na Kočevskom 500–600 km traktorskih vlaka i 50 km šumskih cesta godišnje). Razvoj drvne industrije pratio je šumarstvo – pilane su bile blizu šuma i specijalizirane za lokalne vrste. Nažalost, većina te industrije propala je nakon osamostaljenja Slovenije.
Tijekom 70-ih i 80-ih godina višefunkcijsko gospodarenje šumama postalo je zakon i praksa – uključujući javna savjetovanja i sudjelovanje dionika. Šumari su počeli izdvajati šumske rezervate (oko 9.500 ha) iz gospodarenja. Šumske inventure prešle su s potpunih na uzorkovne metode, koje se koriste i danas, uključujući trajne plohe za dugoročno prikupljanje podataka,'' dodaje Eva.
Kako objašnjava Vilhar, šumski posjed obitelj Kosler upravlja od 1850. godine, uz redovite desetogodišnje šumskogospodarske planove od 1902. Nekada je prevladavala smrekova monokultura zbog intenzivne sječe i ponovnog pošumljavanja, no šuma se danas upravlja prema održivim principima usmjerenima na biološku raznolikost, što je rezultiralo zdravom mješavinom autohtonih vrsta.
Vilhar je ponosno pokazao FSC timu hektare šuma koje vodi – pune zdravog drveća, svježeg zraka i prirode očuvane za generacije koje dolaze.
Cilj gospodarenja bio je prelazak s 99% udjela crnogorice na mješovitu strukturu s većom prisutnošću listača te uvođenje »freestyle« pristupa u uzgojnim radovima kako bi se podržala prirodna obnova i lakše odgovorilo na prirodne poremećaje (vjetrolomi, ledolomi, štetnici) i klimatske promjene (promjena staništa zbog globalnog zagrijavanja).
Najnovije intervencije uključuju potporu prirodnoj obnovi nakon poremećaja (umjetne plantaže), višefunkcijsku upotrebu šume (lov, rekreacija), očuvanje monumentalnih stabala te uzgojne zahvate uz »freestyle« pristupe. Velike površine pažljivo planiranih mješovitih sastojina pričaju priču o tradiciji odgovornog šumarstva koja na ovom području postoji već dugo vremena. Ukupna drvna zaliha porasla je s 180 m³/ha 1902. godine na 360 m³/ha danas.
Od 2010. gospodarenje ovom bogatom šumom – i posljedično drvo koje izlazi na tržište – FSC je certificirano unutar certifikacijske grupe privatnih šumoposjednika pod upravljanjem SiDG-a. Dobivanje FSC certifikata najbolji je način potvrde, kroz godišnji neovisni audit, pozitivnog društveno-ekonomskog i ekološkog utjecaja ove vrijedne i odgovorne šumarske tradicije obitelji Kosler.
